Opatička 29, 10000 Zagreb

tel. (385) 1 4851 374,  (385) 1 4851 375, fax (385) 1 4851 374 

e-mail: daz@daz.hr

Od računovodstvene dokumentacije u svakom slučaju treba sačuvati dnevnik i glavnu knjigu, zatim platne iskaze, knjige kupovine i prodaje, knjige faktura, knjige radnika, a kod bankovnih arhiva također i knjigu tezica (trata) i remiza. (Priručnik iz arhivistike, Zagreb 1977., str 146.)

Izbor iz fundusa Državnog arhiva u Zagrebu 

Siniša LAJNERT:   BANKE I ŠTEDIONICE ČIJE SE ARHIVSKO GRADIVO NALAZI U DRŽAVNOM ARHIVU U ZAGREBU

Prva hrvatska štedionica Zagreb

Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa- Elsö horvát takarék pénztar Zágráb); osnovana je 1846. kao “Perva horvatska štedionica.” [1] Primala je uloške na uložne knjižice i na tekući račun, eskomptirala je mjenice i devize, primala na inkaso tuzemne i inozemne mjenice, obavljala sve burzovne naloge savjesno i kulantno, izdavala čekove i kreditna pisma, te obavljala isplate na temelju akreditiva na sva tuzemna i inozemna mjesta, davala hipotekarne zajmove na kuće i na nekretnine, preuzimala je isplatne naloge za sve krajeve svijeta, te ih putem svojih bankovnih veza u inozemstvu, a napose u Americi, obavljala povoljno. 

Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846. Dionička glavnica od 40. 000 srebrnih forinti bila je uplaćena 1. prosinca 1846., a poslovanje je započelo 14. prosinca 1846. Na 18. glavnoj skupštini od 20. veljače 1861. promijenjen je naziv “Perva horvatska štedionica” u Prva hrvatska štedionica. 

Početkom 1928. provedeno je preuzimanje Ujedinjene centralne banke u Sarajevu pa je Štedionica dobila svoje filijale u Sarajevu, Banja Luci, Bihaću, Brčkom, Derventi, Mostaru, Travniku, i Tuzli. Do 1941. bila je najveća privatna banka u Kraljevini Jugoslaviji. 

Temeljem Uredbe o nadzoru nad novčarskim poduzećima br. 950 od 22. svibnja 1945. [2] i Rješenja Ministarstva financija Federalne Hrvatske o nastavku rada novčarskih poduzeća br. 104-Prav. od 8. srpnja 1945. [3] Ministarstvo financija Federalne Hrvatske odobrilo je nastavak rada između ostaloga i  Prvoj hrvatskoj štedionici u Zagrebu, kao i svim njezinim podružnicama na području Federalne Hrvatske.[4] Kao dan nastavka rada utvrđen je 25. srpnja 1945.

Narodna banka FNRJ, Centrala za NRH Zagreb kao likvidator 17. studenoga 1949. objavljuje[5] da je likvidacija Štedionice završena pravomoćnim sudskim rješenjem, a po propisima Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća.[6]