Opatička 29, 10000 Zagreb

tel. (385) 1 4851 374,  (385) 1 4851 375, fax (385) 1 4851 374 

e-mail: daz@daz.hr

Arhivisti se odupiru svakom pritisku, odakle god on dolazio, kojemu je cilj manipuliranje svjedočanstvima ili prikrivanje ili iskrivljavanje činjenica. (Etički kodeks arhivista)

Historijat Državnog arhiva u Zagrebu

1907.  Gradsko poglavarstvo Zagreb osniva muzej, knjižnicu i arhiv. Uprava je povjerena Braći hrvatskog zmaja, na čiji poticaj su i utemeljene ove gradske ustanove. Stručno rukovanje i nadzor nad arhivom Družba je povjerila Emilu Laszowskom, tadanjem činovniku Zemaljskog arhiva u Zagrebu, koji je doskora imenovan i kustosom Gradskog arhiva. Gradsko je poglavarstvo u svom godišnjem proračunu osiguravalo sredstva za materijalno uzdržavanje Arhiva. Emil Laszowski je već 1907. prenio dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečkog magistrata iz prostorija Gradske vijećnice u kulu nad Kamenitim vratima.

1914.  Dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečke općine do 1848. prenesen je na pohranu u novoizgrađenu zgradu Sveučilišne knjižnice i Zemaljskog arhiva u Zagrebu na Marulićevom trgu. Narednih godina uslijedio je prijenos gradskog arhiva nastalog do 1858. iz kule nad Kamenitim vratima u spremišta Zemaljskog arhiva.

1945.   Gradski narodni odbor Zagreb osniva Povijesni arhiv grada Zagreba – Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe koje djeluje u sklopu Prosvjetnog odjela Gradskog narodnog odbora. Započinje akcija prikupljanja spisa i knjiga nastalih radom ukinutog Gradskog poglavarstva Zagreb, njegovih odjela i ustanova te arhivskog gradiva likvidiranih gospodarskih poduzeća, društvenih organizacija i ustanova. Povjerenstvu su dodijeljene prostorije u prizemlju Gradske vijećnice u Ćirilometodskoj 5.

1946.   Povjerenstvu je dodijeljena zgrada u Radićevoj 70. No kako su zbog pomicanja tla i težine gradiva počeli pucati zidovi na zgradi, arhivsko gradivo je hitno preseljeno u Gradsku gipsoteku u Medvedgradskoj 2.

1947.   Odlukom Gradskog narodnog odbora Zagreb Povjerenstvo prerasta u Arhiv grada Zagreba i time se kao samostalna ustanova odvaja od uprave. Povećanjem prikupljenog arhivskog gradiva nastaje potreba da se ono koncentrira na jednom mjestu. Zato su Arhivu dodijeljene zgrade u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15.

1962.   Arhiv mijenja ime u Historijski arhiv u Zagrebu.

1965.   Arhiv preuzima dio arhivskog gradiva koje je od 1914. bilo na pohrani u Hrvatskom državnom arhivu.

1992.   Odlukom Gradskog poglavarstva Zagreb Arhiv dobiva spremišni prostor u podrumu zgrade u Utrinama, Avenija Dubrovnik 36, kao i sredstva za njegovo uređenje, a gubi zgradu u Demetrovoj 5.

1993.   Arhiv mijenja ime u Povijesni arhiv u Zagrebu.

1997.   Arhiv dobiva današnji naziv – Državni arhiv u Zagrebu.

2001.   Velik dio arhivskog gradiva premješten je iz spremišta Demetrove 5 u spremište u Aveniji Dubrovnik 36.