Opatička 29, 10000 Zagreb

tel. (385) 1 4851 374,  (385) 1 4851 375, fax (385) 1 4851 374 

e-mail: daz@daz.hr

Prema granama privrednih djelatnosti, sav materijal privrednih arhiva može se podijeliti na četiri velike skupine: prvu skupinu čine arhivi banaka i novčanih zavoda koji predstavljaju izvore od prvorazredne važnosti za proučavanje ekonomskih kretanja i privrednih djelatnosti u cjelini ... (Priručnik iz arhivistike, Zagreb 1977., str 143.)

Izbor iz fundusa Državnog arhiva u Zagrebu 

Siniša LAJNERT:   BANKE I ŠTEDIONICE ČIJE SE ARHIVSKO GRADIVO NALAZI U DRŽAVNOM ARHIVU U ZAGREBU

Gradska štedionica u Zagrebu

Gradska štedionica u Zagrebu potječe od Gradske štedionice općine slob. i kr. glavnog grada Zagreba u Zagrebu.

Kr. sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu objavio je 31. siječnja 1914. u trgovačkom registru za inokosne tvrtke upis Gradske štedionice općine slob. i kr. glavnog grada Zagreba kojoj je vlasnica obć. slob. i kr. glavnog grada u Zagrebu. Svrha je ovoj štedionici „s jedne strane, da svakomu, a osobito siromašnijem dielu pučanstva omogući svoju prištednju sigurno i koristno ulagati i da do što jeftinije vjeresije doći, a s druge strane, da razpoloživim čistim poslovnim dobitkom promiče obć. koristne i dobrotvorne svrhe grad. obć., a obćina slob. i kr. glavnog grada Zagreba jamči na osnovu zaključka grad. zastupstva od 10. veljače 1913. čl. 51. koji je odobren odpisom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 24. veljače 1913. br. 12.210-1913., za sve obveze gradske štedionice u obće, a napose za sve uložke i njihovo po štedioničkih pravilima ukamaćenje sve do razriešenja štedionice.“[12]

Gradska štedionica je 1934. pribavila zemljište na uglu Gajeve i Ilice. Na tome mjestu sagradila je modernu zgradu za “Dom mirovinske zaklade činovnika i namještenika Gradske štedionice”. Zgrada je završena iste godine, a 20. veljače 1936. otvara se u prizemlju Dražbovaonica. Na prvom katu otvorena je Zalogaonica Gradske štedionice. Okružni kao trgovački sud u Zagrebu objavio je 20. veljače 1936. u trgovačkom registru upis Zalagaonice i dražbovaonice Gradske štedionice grada Zagreba u Zagrebu. Vlasnik je Gradska štedionica općine grada Zagreba.[13]

Štedionica se 1946. preimenovala u Gradsku štedionicu Zagreb. Okružni narodni sud za grad Zagreb objavio je da je 16. veljače 1946. u trgovačkom registru za inokosne tvrtke određen kod tvrtke Zalagaonica i dražbovaonica Gradske štedionice grada Zagreba, vlasnik Gradska štedionica općine grada Zagreba, upis promjene naziva tako da glasi: Zalagaonica i dražbovaonica Gradske štedionice u Zagrebu, vlasnik Gradska štedionica u Zagrebu.[14]  

Okružni sud za grad Zagreb 18. siječnja 1947. objavljuje da je u trgovačkom registru za inokosne tvrtke proveden kod Gradske štedionice u Zagrebu, Trg Republike 10a upis brisanja ove tvrtke jer je upisana u registar državnih privrednih poduzeća lokalnog značaja kod Odjela financija Gradskog narodnog odbora u Zagrebu.[15]

Narodni odbor grada Zagreba na 3. sjednici Gradskog vijeća održanoj 20. veljače 1953. i 3. sjednici Vijeća proizvođača održanoj 20. veljače 1953. na temelju čl. 47. Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina i čl.9. Osnovne uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem donio je Rješenje o osnivanju kojim se osniva kreditna ustanova s nazivom Gradska štedionica grada Zagreba. Gradskoj štedionici grada Zagreba predaje se na upravljanje zgrada i inventar bivše Gradske štedionice na Trgu Republike br. 10a.[16]

Na temelju čl. 25. i 47. toč. 4. Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina, u vezi čl. 110. Uredbe o bankama i štedionicama, a radi usklađenja rješenja Narodnog odbora grada Zagreba od 20. veljače 1953. o osnivanju Gradske štedionice grada Zagreba s propisima ove Uredbe, Narodni odbor grada Zagreba donio je na 27. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 2. travnja 1954. i 38. sjednici Vijeća proizvođača održanoj 1. travnja 1954. Rješenje o usklađenju Rješenja o osnivanju s propisima uredbe o bankama i štedionicama kojim se osniva komunalna banka kao samostalna privredna organizacija s posebnim položajem, a s nazivom Gradska štedionica u Zagrebu.[17]

Po Statutu Gradske štedionice u Zagrebu na koji je dana suglasnost rješenjem Narodnog odbora grada Zagreba donesenim na 26. zajedničkoj sjednici Gradskog vijeća i Vijeća proizvođača održanoj 3. prosinca 1954., Štedionica ima značaj komunalne banke.[18]

Dana 24. lipnja 1954. Okružni sud objavljuje upis Gradske štedionice u Zagrebu, Trg Republike 10 pod brojem Fi 200-54. Također se spominje da Štedionica ima značaj komunalne banke.[19]

Nešto kasnije na temelju čl. 25 i 47. toč. 4. Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina i čl. 2, 8. i 63. Uredbe o bankama i štedionicama, Narodni odbor grada Zagreba donio je na 49. sjednici Gradskog vijeća i 15. sjednici Vijeća proizvođača održanima 29. lipnja 1955. Rješenje o osnivanju Komunalne banke Zagreb.

Ovim rješenjem nije izmijenjeno rješenje o osnutku Komunalne banke “Gradska štedionica” u Zagrebu, tako da postoje dvije samostalne financijske institucije.[20]

Dana 6. srpnja 1964. u Registar privrednih organizacija kod Komunalne banke u Zagrebu izvršen je upis promjene sjedišta s Trga Republike br. 10 u Zagrebu u Paromlinsku cestu b.b. [21]

Komunalna banka Zagreb se 25. siječnja 1966. preimenovala u Kreditnu banku Zagreb.

Komunalna banka Zagreb briše se iz registra upisana na registarskom listu br.79., svezak XVI. za grad Zagreb, jer je prestala s radom danom donošenja Odluke o osnivanju Kreditne banke Zagreb.[22]

Kreditna banka Zagreb ulazi 20. lipnja 1966. u sastav Udruženja poslovnih banaka u Zagrebu[23] u kojem je bilo 30 udruženih banaka.

Osnovni zadaci Udruženja bili su usmjereni ka međusobnom povezivanju, unapređivanju organizacije i poslovanja banaka, a u cilju njihovog što aktivnijeg djelovanja na ostvarivanju daljnjeg privrednog razvoja.

Gradska štedionica u Zagrebu 5. srpnja 1967. Odlukom Izvršnog odbora Kreditne banke u Zagrebu, te odlukom III. redovite skupštine Kreditne banke od 21. veljače 1968., broj 1847/1-68 postaje filijala Kreditne banke Zagreb. Naziv joj je Kreditna banka Zagreb – Filijala 1 – Gradska štedionica Zagreb. Filijala ima u svom sastavu sljedeće ekspoziture: Zagreb, Velika Gorica, Jastrebarsko, Sesvete, Dugo Selo, Zelina.

Filijala 1 je upisana 22. ožujka 1968. u registar privrednih organizacija.[24]

Udružena banka Zagreb osnovana je Ugovorom o udruživanju od 15. ožujka 1972. u kojoj je bilo udruženo pet banaka između kojih je bila i Kreditna banka Zagreb. Tada se naziva Udružena banka Zagreb – Kreditna banka Zagreb.[25]

Najveći broj osnivača Kreditne banke Zagreb i Jugobanke – Osnovne banke Zagreb opredijelio se za udruživanje u jedinstvenu bankarsku organizaciju – Zagrebačku banku Zagreb. Dana 14. prosinca 1977. potpisan je samoupravni sporazum o udruživanju u Zagrebačku banku. Banka počinje s radom 1. siječnja 1978. I u okviru organizacijskih rješenja Zagrebačke banke, Gradska štedionica ostala je specijalizirana poslovna jedinica za poslove sa stanovništvom.[26]

Trgovački sud u Zagrebu upisao je Zagrebačku banku dioničko društvo Zagreb rješenjem Tt-95/1 od 17. ožujka 1995. u svoj registar. Matični broj subjekta je 080000014.